Novogodišnji običaji u Beogradu i Srbiji

Običaji za Novu godinu u Beogradu - Srbiji

Nova godina u Srbiji, kao i u svetu, predstavlja poseban period godine u kome se doživljava gotovo magijsko ushićenje i gaje velika očekivanja. Ponekad ni sami sebi ne možemo da objasnimo odakle nam ta specifična novogodišnja euforija. Odgovor jednim delom može da leži u prošlosti, jer se novogodišnja tradicija kod Srba prepliće sa verskim elementima i seže u daleku istoriju i kulturu ovog podneblja. Reč je o kulturnom fenomenu sa dubokim utemeljenjem u tradiciji Starih Slovena.
Novogodišnji običaji u Beogradu i Srbiji

Proslava Nove godine u Srbiji predstavlja mešavinu običaja koji vuku korene iz perioda antičkog Rima, kada se praznovala svetkovina Kalendi (prvi dan u mesecu), s početka vezivana za mlad mesec, kao i svetkovina u čast rađanja Sunca. Definitivno je počela da se slavi tek krajem 9. veka, kada su Srbi primili hrišćanstvo, iako se sa staroslovenskim verovanjima nastavilo i kasnije, sve do vladavine cara Dušana. Nova godina u Srbiji je bila događaj koji se vezivao za svetkovine prizivanja Sunca da otera ostatke zime i hladnog vremena i donese proleće. Upravo iz tog razloga su paljene velike vatre, koje su simbolizovale toplotu. S protekom vremena, njih su zamenile prskalice i vatrometi, ali je simbolika ostala ista.

Interesantno je da se Nova godina u Beogradu i Srbiji nije obeležavala kao u ostatku sveta, od 1. januara, sve do 20. veka. Računanje vremena zasnivalo se na nekim drugim mesečnim i godišnjim aktivnostima (poljski radovi, dolazak zime), načinu ishrane i verskim običajima, tako da je Nova godina u Srbiji obično proslavljana na Božić. Iz ovog perioda seže još jedan novogodišnji običaj, a to je stavljanje cipele na prozor uoči Nikoljdana. Obuću uglavnom stavljaju deca, na prozorsku dasku, 18. decembra uveče. Ujutru ih unutra dočekuju pokloni, uglavnom slatkiši, voće, vunene čarape, lutkice i drugi skromniji darovi, koje je doneo Sveti Nikola. Jedan deo porodica u Srbiji i danas održava ovaj običaj, koji je svojevrsna priprema za novogodišnje, obimnije darivanje.
Novogodišnji običaji u Beogradu i Srbiji

Glavni običaji za Novu godinu u Srbiji vezuju se za ukrašavanje prostora, darivanje poklona i pripremanje novogodišnje trpeze. Kićenje jelke za Novu godinu predstavlja običaj preuzet od nemačkog stanovništva, koje je naseljavalo Vojvodinu. A Nemci su sa ovim običajem počeli u 16. veku. Ukrašavanje jelke kao običaj za Novu godinu u Beogradu ustalio se tek od kraja Drugog svetskog rata. Prvobitno su na jelku bile kačene samo svećice, ali su one sa napretkom tehnologije zamenjene električnim lampicama kako bi se povećala sigurnost i sprečila opasnost od požara. Kako su lampice postale raznobojne, tako su i jelke postale lepše. Jelka je simbol zdravlja i sreće, delom ukorenjena u paganskim verovanjima koja su se vezivala za Sunce, delom za Isusa Hrista.

Ukrašavanje kuće za Novu godinu je običaj dosta stariji od kićenja jelke. Domovi su se ukrašavali grančicama, uglavnom zimzelenog drveća, koje u to doba godine zadržava svoju zdravu zelenu boju i prijatnog je mirisa. Slavi se ponovno rađanje, novi početak. Darovi koji se stavljaju ispod jelke vuku korene s početka hrišćanstva, simbolizuju Hristovo rođenje i zato je prvenstveni cilj poklona da se obraduju deca.
Novogodišnji običaji u Beogradu i Srbiji

Novogodišnja trpeza u Srbiji mora biti bogata, jer nepisano pravilo kaže da ona simbolizuje celu godinu koja sledi. S tim u vezi, pripremaju se uglavnom jela od ribe i mesa, pečenje, sezonske salate, sitni kolači i torte, neizostavna sarma i služe domaća rakija i vino. Običaj je da se za Novu godinu neguje dobro raspoloženje, zbog čega Srbi neretko budu i grubi prema onima koji pokušaju da im to raspoloženje naruše. Drugim rečima, ne pokušavajte da budete nervozni, zavidni i besni kad dođe Nova godina u Srbiji, jer to neće naići na odobravanje domaćina. Nasuprot tome, ako ste lepo raspoloženi, oprašta vam se sve drugo.
Podeli

Magazin

5
A
B
C
D
F
G
I
J
K
L
M
N
O
P
R
S
T
U
V
Z
Dj