Nova godina kroz istoriju i običaje

Nova godina kroz istoriju i običaje

Nova godina u Beogradu, kao i u ostalim svetskim metropolama, predstavlja jedan od najveselijih praznika, dan kada skoro niko ne ide na posao, dan kada se trudite da uživate sa onima koje volite i dan kada bi vaše raspoloženje trebalo da bude maksimalno pozitivno. Sam čin ispraćanja stare i dočekivanja Nove godine duboko je ukorenjen u religiji, ali i kulturi evropske i velikog dela svetske civilizacije. Tačan podatak kada je Nova godina postala zvaničan praznik, nije poznat, ali se smatra da su još pre 4.000 godina Vavilonci obeležavali ovaj praznik. Interesantno je da su i Rimljani slavili Novu godinu, ali se ipak njihov kalendar menjao sa svakim novim vladarom, sve do 153. godine pre nove ere, kada je Rimski senat ustanovio 1. januar kao početak nove godine.
Nova godina kroz istoriju i običaje

Nova godina se u svetu takođe slavila na različite načine i različiti datumi su u početku bili aktuelni. I danas imamo kinesku novu godinu koja se slavi u februaru, kao i kineski horoskop koji se u potpunosti razlikuje od horoskopa zapadne civilizacije. Običaji za Novu godinu se takođe razlikuju od zemlje do zemlje, te su tako germanski narodi uveli kićenje jelke, to jest, božićnjeg drveta. Dva veka posle Nemaca, jelku počinju da kite i drugi evropski narodi, ali se taj običaj prenosi i na američki kontinent.

Nova godina se proz istoriju slavila shodno vremenu u kojem se živelo, ali je nekako uvek podrazumevala puno buke, pompe, alkoholnih i bezalkoholnih pića, dok je danas neizostavan detalj vatromet, kao i razmena poklona. Još ih ranih perioda istorije datira običaj novogodišnjih parada, koje se i danas upražnjavaju u nekim zapadnoevroskim zemljama. Glavna uloga parada je stvaranje buke zarad teranja zlih duhova i demona, a tamo gde nema parade, zamena može da bude i sviranje sirena na automobilima, kucanje čašama, lupanje u bubnjeve i lonce, kao i glasna muzika.
Nova godina kroz istoriju i običaje

Jedan od značajnih novogodišnjih običaja koji se upražnjava u svim delovima sveta su takozvana zaricanja i obećanja. Običaj novogodišnjih zaricanja datira iz perioda Vavilona, kada su ljudi jedni drugima obećavali da će da vrate oruđe za rad. Nova godina u Beogradu može da bude obogaćena nekim modernijim zaricanjima poput prestanka pušenja, držanja dijete, štednje, učenja, vernosti, završetka fakulteta, ponašanja itd.

Nova godina u Beogradu, kao i u većini evropskih gradova, ima posebnu porodičnu notu. To je period opraštanja i okupljanja u toplom porodičnom ambijentu sa članovima uže i šire porodice, kao i sa prijateljima. Bogata novogodišnja trpeza, kao i ukrašen enterijer podižu stepen svečanosti ovog jedinstvenog čina.

Međutim, neki Evropljani će biti u neverici ako im kažemo da Nova godina nije uvek počinjala 1. januara. Dobro ste čuli, u nekim zemljama poput Mletačke republike, kao i Rusije (do 15. veka), prvi dan Nove godine je bio 1. mart. Neki bi se zbog vremenskih uslova možda ipak vratili na nekadašnji datum, ali je to nemoguće u današnjem svetu, stoga Nova godina ostaje međunarodni praznik koji se slavi 1. januara.
Nova godina kroz istoriju i običaje

Iako zapadna civilizacija kaže jedno, pravoslavni svet se u globalu ne slaže sa ovim datumom, te otuda i praznik Pravoslavne (srpske) Nove godine. 14. januar je datum kada se po julijanskom kalendaru slavi ulazak u Novu godinu, iako je preciznim računanjem vremena ustanovljeno da je julijanski kalendar pogrešan i da će se kroz par stotina godina pomeriti datum i pravoslavnog Božića, kao i drugih praznika. Iako pravoslavni vernici tradicionalno obeležavaju Pravoslavnu Novu godinu, akcenat je na proslavi Nove godine 1. januara, kada je i ostatak planete slavi.

Možda i jedan od najlepših običaja za Novu godinu u Beogradu, a i šire su zagrljaji i poljupci. Stoga, ne štedite ovaj obnovljivi resurs i podelite svoju ljubav i sreću sa drugima. Želimo vam što više poljubaca u narednoj godini.
Podeli

Magazin

5
A
B
C
D
F
G
I
J
K
L
M
N
O
P
R
S
T
U
V
Z
Dj